Koliko
smo već puta čuli da smijeh liječi – i u to bi ili povjerovali, ili bi
samo odmahnuli rukom…
Ali radoznali kakvi već jesmo, odlučili smo provjeriti
ima li u tome istine. A to se, naravno, može najbolje provjeriti ako su
vam na raspolaganju znanstvenici i njihove metode.
I
baš zato smo s veseljem pročitali rezultat istraživanja doktora
Michaela Millera, kardiologa i voditelja znanstvenog tima sa
Sveučilišta Maryland.
Ova
je ekipa mjerila krvni tlak kod 20 zdravih muškaraca i žena, i to nakon
što su im prvo dali da pogledaju isječak dužine 30-tak minuta iz jednog
smiješnog filma (There's Something About Mary – Svi su ludi za Mary), a
nakon toga podjednako dugačak dio grubog i stresnog ratnog filma
(Saving Private Ryan - Spašavanje vojnika Ryana).
Ovim pokusom
pokušali su dokazati ima li vrsta filma koji gledamo (odnosno emocije
koje pri tome proživljavamo) veze s krvnim tlakom. Zato su mjerili tlak
neposredno prije nego što bi ispitanicima pustili filmove, i onda odmah
nakon što bi završila filmska sekvenca.
Na ovo su ih
ispitivanje, kaže dr Miller, potaknuli rezultati jednog ranijeg
istraživanja koje je pokazalo da među pacijentima koji su doživjeli
infarkt ima mnogo onih bez smisla za humor i onih koji se ne vole
smijati – preciznije, 40% više nego u ostatku populacije.
Smijanje kao lagana tjelovježba
"Htjeli
smo otkriti točnu vezu: da li ljudi obole od bolesti srca jer se ne
znaju smijati, ili im jednostavno u životu fali smiješnih situacija; a
možda te dvije stvari i nisu povezane." – kaže dr Miller.
Zato
su odlučili izmjeriti utjecaj smijeha na zdravlje srca mjereći promjene
tlaka nakon izlaganja smiješnim, odnosno napetim scenama. Svakom
ispitaniku su mjerili tlak 8 puta na brahijalnoj arteriji (na
nadlaktici).
Rezultati su prilično zanimljivi. Dok su se
smijali, kod 19 od 20 ispitanika porastao je krvni tlak (prosječno za
22 posto). Kod gledanja ratnog filma tlak je bio osjetno niži.
Rezultati
su nedvosmisleni: smijanje i pozitivne emocije imaju efekt jednak onom
kao kod lagane tjelovježbe, ili kod uzimanja lijekova za smanjenje
kolesterola. S druge strane, stres kod gledanja napetih scena šteti
jednako kao i neprestano bavljenje negativnim mislima (kao na primjer
prisjećanje na neugodne događaje iz prošlosti, ljutnja i slično).
"Ono
što smo uspjeli dokazati je da će smijanje i pozitivan stav prema
životu u najmanju ruku smanjiti efekt stresa i povremenih negativnih
događaja" – kaže dr Miller – "Pacijenti sa srčanim smetnjama najbolje
će si pomoći ako pokušaju život prihvatiti s optimizmom i maksimalno
opušteno".
