U
posljednje se vrijeme sve više govori o katastrofalnoj demografskoj
slici u Hrvatskoj. Imamo sve manje djece, ženimo se manje a rastajemo
više... Bombardiraju nas tim više - manje lošim vijestima.
Ali
kao pravi sumnjičavci, odlučili smo sve to sami provjeriti!
Zato
smo otišli ravno u Državni zavod za statistiku, a tamo su
nam gurnuli u ruke jednu debelu knjigu. A baš u toj knjizi
stoje najnoviji podaci o svemu što
nas je zanimalo. Knjiga se zove "Žene i muškarci u Hrvatskoj 2007." i u
njoj
ima vrlo zanimljivih podataka.
Prvo da se prebrojimo: koliko nas ima i
koliko smo stari?
Jeste li znali da u Hrvatskoj živi po prilici
4.442.000 ljudi (to je službena procjena, do sljedećeg popisa
stanovništva). Od tog broja nešto je više žena, 2.303.300 (52%), a
nešto manje muškaraca, 2.138.700 (48%).
Tamo piše i
to da smo kao društvo sve stariji. Prosječna žena danas je stara oko 42
godine, a muškarac 39 - točno deset godina više nego je to bilo 1953. Tome
pridonosi to što se manje ženimo, više rastajemo, imamo malo djece, a i
duže živimo. Očekivano trajanje života pri rođenju danas je za žene
gotovo 79 godina, a muškarci se ipak ne mogu nadati tako dugom životu -
no čak i oni mogu očekivati još uvijek pristojni vijek od 72 godine. To
je 15-tak godina više
nego su se mogli nadati "naši stari", odnosno oni rođeni 1953.
Sve manje djece...
Maloprije
smo spomenuli da imamo sve manje djece. Ne vjerujete? Na žalost, istina
je. Pogledajte tablicu s desne strane.
Prije
50 godina, rađalo nas se skoro dva i pol puta više (95 tisuća umjesto
današnje 42 tisuće), a umiralo manje. Prije 50 godina broj
stanovnika je samo u jednoj godini porastao za skoro 50 tisuća (to su
brojevi u rubrici "Prirodni prirast"), dok smo kao država u 2005. izgubili 9.300 ljudi
(toliko ih je više umrlo nego se rodilo).
... i sve starije mame
Sve više
žena i muškaraca ide na fakultete, a onda još malo odgađaju brak radi
karijere, radi nesređenog stambenog pitanja i općenito lošeg socijalnog
stanja.
Posljedica toga je žene sve kasnije rađaju,
pa je prosječna dob
rađanja prvog djeteta porasla s 23-24 godine prije nekoliko desetljeća
na čak 26 godina. To pokazuje crvena linija na grafu s desne strane.
Prosječna dob stupanja u brak
Iz istih
razloga iz kojih se kasno odlučujemo na djecu, čini se da oklijevamo i sa
stupanjem u brak. Prosječna dob sklapanja braka za muškarce je nešto
više od 29 godina, a za žene oko 26.
To je 4-5
godina više
nego prije tri desetljeća, i naravno da smanjuje broj rođene djece.
Broj sklopljenih i razvedenih brakova
Znači, teško se odlučujemo na vjenčanja i djecu - ali puno smo brži pri odluci o razvodu!
Izgleda da u ovom slučaju statistika jasno
pokazuje kako razmišljanjem slijedimo trendove koji nas doduše približavaju Zapadu - ali u
nekim od njegovih najgorih karakteristika.
Broj
sklopljenih
brakova prepolovio se u odnosu na broj stanovnika. Svake godine stupi u
brak tek 22 tisuće parova - odnosno 5 parova na svakih 1.000
stanovnika. To je dvostruko manje nego 1950. kad je brak sklapalo 10
parova na 1.000 stanovnika.
Ali i uz tako mali
broj sklopljenih brakova jako je porastao broj razvoda.
Dok
je 1950.
razvedeno tek 8% sklopljenih brakova, danas se taj postotak uvećao
skoro 3 puta i porastao na 22%. I kad bi se igrali Nostradamusa, pretpostavili bi da će se takav trend nastaviti.
Možda nećemo
tako skoro dostići zapadnoeuropske države prema visini primanja ili
standarda, ali očito je da smo ih već sada dostigli u broju razvoda.
Stopa razvoda sredinom šezdesetih godina u
zapadnim zemljama iznosila
je oko 10%, a danas je u prosjeku oko 20%.
Pri tome
imamo veći broj
razvoda od
svih drugih mediteranskih zemalja. Tamo su očito i dalje jake
tradicionalne vrijednosti, pa se tako u Italiji razvodi tek 4% brakova,
u Grčkoj i Španjolskoj oko 6%, a u Portugalu 9% brakova.
Čak
i država o
kojoj se često govori kao o sinonimu za raskalašenost, Nizozemska,
bilježi veći broj brakova (6 na svakih 1.000 stanovnika) od kojih
propada 20% - dakle, i njih smo prestigli!
Još
malo o razvodima
Usprkos
uvriježenom mišljenju o tzv. "kriznoj sedmoj godini", najviše
je
raskinutih bračnih zajednica bilo između desete i četrnaeste
godine braka (toliko je naime trajalo 776 brakova). Prosječno se
razvodimo nakon 14
godina braka. Međutim, ima i takvih koji u braku nisu izdržali
niti jednu godinu - razvedena su čak 102 takva braka.
Ne razvodi se samo "nezrela mladež": najviše
se supružnika razvodi u dobi između 30. i 39. godine života, a slijede
ih oni između 40 i 49 godina.
Na veliko se razvode i oni koji su
bili u braku 25 i više godina (738 razvoda). To je dvostruko više nego
prije desetak godina, kada su se raspala 382 takva braka.
I
za
kraj, ako vas zanima kakvi su vam izgledi za razvod, možete se ravnati
prema županiji u kojoj živite. Po broju razvoda na prvom je mjestu
Zagreb s 1170 razvedenih brakova, a na pristojnoj udaljenosti slijedi ga Osječko-baranjska županija
s 448. Najmanje je razvoda bilo u Ličko-senjskoj županiji (41).
